Mentor DŽmegač
Datum dodavanja rada: 20. 12. 2008
studentski rad srednjemetražni (od 45' do 60')
drama
Ivana Karačonji
Ljetovanje četvero prijatelja na usamljenom otoku sa svjetionikom rezultira propitivanjem međusobnih odnosa i njihovim ukrštanjem u dramatičnoj završnici.
 Download PELAGOS.doc151 KB

Ako ste registrirani korisnik PRIJAVITE SE ili ako ste novi korisnik REGISTRIRAJTE SE kako bi mogli pisati recenzije. Radove u ovoj kategoriji mogu dodavati samo mentori.
Prosječna ocjena korisnikaprema recenziji 3 korisnika

5.3 / 10
Recenzije korisnika

6 / 10
agatha cristie rules
Deset malih crnaca sa mary astor (malteški sokol). Dobra ideja ali nedovoljna karakterizacija likova i dosta nelogičnosti u radnji.


Prosječna ocjena mentoraprema recenziji 1 mentora

7 / 10
Recenzije mentora

7 / 10
Dobri sastojci kojima treba još pirjanja
Dobro odabran ambijent usamljenog otoka, čija izolacija omogućuje bezbolnu redukciju svega narativno nevažnog i izoštreni pogled na odnose četvero likova. Također je zanimljivo poigravanje s motivom zbilje i fikcije preko signala koji upućuju da se neki prizori mogu tumačiti i kao zamišljaji glavne junakinje, pri čemu se implicitni autor ne opredjeljuje kategorički unutar te dvojnosti, već to prepušta gledatelju. Relativno je hrabra autorska odluka da se zapletima siromašna priča, koju pokreće prvenstveno interes za likove, u zadnjoj trećini filma iznenada prepusti trilerskom zapletu s elementima noirea, no da bi ona do kraja funkcionirala, glavnu junakinju bi otpočetka trebalo voditi dosljednije prema tom završnom obratu. Ovako, čini se da ona (Ana) vara gledatelje svojim reakcijama i djelovanjem u prvom dijelu filma. Njena motivacija za pasivno pristajanje na očigledni preljub svoga patnera nejasna je i trebalo bi je objasniti kroz jaču karakterizaciju njenog lika. Unutarnji monolog kroz koji je također doživljavamo ne pridonosi dovoljno razumijevanju njezine pozicije jer je poetično nejasan. Iako će gledatelj vjerojatno shvatiti da je taj unutarnji monolog djelomično trag njezine spisateljske aktivnosti, tj. proze u nastajanju, on bi bio funkcionalniji kada bi jasnije opisivao situacije i njihove varijante kako ih ona vidi, koje su se možda dogodile, a možda i nisu (stvarnost vs. zamišljaj). U scenariju postoji i više mjesta na kojima je upitna logika radnje. Primjerice, zašto si Ana sama zadaje masnice, ako je iz ponašanja njezinog partnera (Mate) prema Nikolini vidljivo da je on nasilnik? Također, šaljući Nikolinu da potraži svjetioničarevu ženu (Neru) u zadnjoj trećini filma Ana de facto pokreće lanac događaja koji će dovesti do dramatičnog raspleta, no njezin predumišljaj nije moguće do kraja ustanoviti, budući da je taj lanac događaja pod utjecajem mnogih slučajnosti i ne može se prihvatiti kao organizirani plan. Zaključno, koncepcija filmske priče i naznačeni motivi imaju potencijal za kompleksnu i umjetnički ambicioznu cjelinu, no potrebne su dorade u karakterizaciji likova i logici radnje.






. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .